Fluorid u dentalnoj medicini: utjecaj na zube i doziranje

Fluorid u dentalnoj medicini: utjecaj na zube i doziranje

Jedno od najčešćih oboljenja u ljudi općenito je pojava karijesa. Karijes je lokalna infekcija koja za posljedicu ima demineralizaciju tvrdih zubnih tkiva. Demineralizacija je gubljenje minerala iz cakline i dentina. Može biti početna ili uznapredovala.

Konzumacija hrane i pića utječe na promjenu ph u usnoj šupljini odnosno njenu kiselost ili lužnatost. Ravnoteža kiselosti usne šupljine je vrlo važna za održavanje zdravlja zuba. Povećanjem kiselosti dolazi do demineralizacije, a smanjenjem kiselosti do remineralizacije zubne cakline, odnosno povratka minerala u tvrda zubna tkiva.

Ako stanje kiselosti traje duže onda dolazi do nepovratnog gubitka minerala i nastanka karijesa. Fluor je jedan od minerala koji se ugrađuje u strukturu zuba i čini ju čvršćom. U svhu sprječevanja širenja i smanjenja mogućnosti nastanka karijesa koriste se razni preparati koji sadrže fluor.

Fluoridacija

Korištenje preparata na bazi fluora u svhu pojačanja zubne cakline i prevencije nastanka karijesa nazivamo fluoridacijom.

Pogotovo se preporučuje kod djece s mliječnom denticijom i u fazi nicanja trajnih zuba. Prve dvije godine od nicanja, trajni zubi još uvijek nemaju strukturu koja je otporna na nastanak karijesa i u tom periodu važno ga je dodatno zaštiti preparatima na bazi fluora.

Fluoridacija zuba predstavlja najkorisniju obranu od karijesa u modernoj dentalnoj medicini kod djece i kod odraslih, a na preparatima fluora temelji se preventivna dentalna medicina.

fluoridacija

fluoridacija

Paste za zube s fluorom

Zubna pasta je najčešći izvor fluora i kao takav najbolje je prihvaćena od strane pacijenata. Izvrstan je izvor fluora. Dnevnom upotrebom paste s fluorom smanjuje se nastanak karijesa do 40%.

Dijete smije početi koristiti pastu za zube kada u dobi od oko 1,5 godine. Paste za dječje zube sadrže do tri puta manju količinu fluornih iona od pasti za odrasle. Preporučeno je koristiti paste za zube namijenjene upravo djeci, budući da one sadrže manju količinu fluora od pasti za odrasle (≈500 ppm F za djecu do 2 godine).

Važno je kontrolirati količinu paste koju dijete koristi. Dovoljno je na četkicu istisnuti količinu paste koja odgovara veličini zrna graška i četkati zube dvaput dnevno.

Djeci u dobi od dvije do šest godina savjetuje se veća koncentraciji fluorida od 1000 (+) ppm F.

Djeca starija od šest godina trebala bi četkati zube zubnom pastom s koncentracijom fluorida od 1450 ppm F.

Dodatno, zubi se po potrebi, ili jednom u 6 mjeseci mogu tretirati otopinom ili gelom fluorida. Postoje i žvakaće gume s fluorom i ksilitolom, a koriste se kod djece s jako aktivnim karijesom.

Ksilitol je pokazao zaštitno djelovanje mijenjanjem sastava bakterijske flore u ustima, a prednost ima i poticanjem lučenja sline žvakanjem istog.

Gelovi su sredstva sa znatno većom koncentracijom fluorida  i stoga se apliciraju isključivo profesionalno, u ordinaciji dentalne medicine.

Djelujte preventivno i posjetite artDental – centar dentalne medicine u Kastvu (pored Rijeke).